16 . Tradicionalna uzgojna smotra Tornjaka u organizaciji K.K. "Tornjak" Travnik
26.05.2009.

Šesnesta Uzgojna smotra "Tornjaka" održana 24.05. 2009. god. u Travniku na lokaciji stadiona kod gimnazije sa početkom u 9 h, sudija je bio Slobodan Ličanin sa sudijskim pripravnicima, privedeno 28 pasa i to:

- 10 ocjenjeno odličnom ocjenom
- 7 vrlodobrom
- 10 vizuelno pregledano
- 1 diskvalifikovan
Svi psi ocjenjeni odličnom i vrlodobrom ocjenom dobili uzgojne vrijednosti.

Ovo je druga godina za redom kako se uvela titula "NAJ UZGAJIVAČ"
Za titulu "NAJ UZGAJIVAČ" odnosno " NAJBOLJE PRIKAZAN UZGOJ U 2009 GODINI" učestvovala dva odgajivača i dvije odgajivačnice i to:

odgajivači odgajivačnice
- Saldum Munib - Travnik OD GEMYLANDA - Novi Travnik
- Adilović Ahmed - Travnik OD BOBOVCA - Kakanj

1. MJESTO - Najprestižniju titulu "NAJBOLJEG PRIKAZANOG UZGOJA U 2009 GODINI" ponijela je već drugu godinu za redom, odgajivačnica od " GEMYLANDA" VLASNIŠTVO ŠABANOVIĆ IZ NOVOG TRAVNIKA.
2. MJESTO - OD BOBOVCA IZ KAKNJA
3. MJESTO - ADILOVIĆ AHMED – TRAVNIK

Ovo je zaista najprestižnija nagrada, najveće priznanje za rad i trud, garancija dobrog kontroliranog uzgoja. Na ovoj manifestaciji se najviše pažnje posvećuje našim ljubimcima. Oni dobivaju dvije ocjene, jedna je klasična, kao na svim izložbama za exterijer psa od 1 do 5, a druga je mnogo sofisticiranija i dobija se na osnovu uzimanja biometrijskih mjerenja i daje se u vrijednostima od I do IV, s tim da je najveća ocjena I U.V., odnosno prva uzgojna vrijednost.

Vizuelni pregled sudci sprovode na psima koji se spremaju za takmičarsku sezonu i psima koji još nisu spremni za ovakvu izložbu, kao što je uzgojna smotra. Svojim savjetima i sugestijama pomažu vlasnicima, odnosno odgajivačima pasa da svoga ljubimca što bolje odgoje i spreme za izložbe. Svi psi su uslikani i slike zajedno sa ocjenskim listama i uzgojnim dozvolama su sve ove godine uredno arhivirane u klubu i Bosanskom kinološkom savezu. Da bi se moglo prijaviti za učešće za ovu titulu, učesnici moraju prijaviti najmanje tri psa iz svoga uzgoja na dan izložbe radi bodovanja. Svi prijavljeni psi moraju biti pozitivno ocjenjeni sa uzgojnom dozvolom. Učešće u ocjenjivanju i takmičenju su uzeli odgajivači i odgajivačnice iz cijele Bosne i Hercegovine. I ove godine Kinološki klub "TORNJAK" iz Travnika je opravdao organizaciju i primat jedinog kluba u Bosni i Hercegovini, koji konstantno godinama vrši uzgojne smotre "TORNJAKA" i daje veliki doprinos stručnim radom u očuvanju našeg "TORNJAKA".

Uzgoj u tipu bosanskohercegovačkog-hrvatskog pastirskog psa tornjaka
21.04.2009. | Redžo Haskić

Pasmina bosanskohercegovački-hrvatski planinski pas tornjak je fenotipski karakteristična pasmina i kao takva je standardizirana. Prošlo je nekoliko decenija od ideje bosanskohercegovačkih kinologa da pokrenu inicijativu i otvore proces standardizacije jedne veoma stare pasmine na prostorima Bosne i Hercegovine i dijela prostora susjedne Hrvatske.

Nakon procesa koji je zahtijevan pravilima kinologije otvorena je knjiga registra u tadašnjem JKS odnosno knjigu registra otvorio je tadašnji Savjet za kinologiju SLO BiH i Kinološki savez Hrvatske. Komisija za standardizaciju tornjaka bila je iz BiH u sastavu Ante Kozina, Fra Stjepan Krasić i Hrvoje Perković. Tadašnji kinolozi u BiH imali su zadatak i registrovanja tornjaka u knjigu registra sa osnovnim podacima i opisom. U to vrijeme je zapaženo da su u određenim regijama preovladavali određeni tipovi tornjaka po obojenosti, obliku i dužini dlake i naravno proporcijama. Pse koje su tada registrovani i na terenu susretani opisivani su kao zeljovi, medovi, šarovi, bilovi, garovi. Zeljovi su tornjaci koji na bijeloj osnovnoj boji imaju površine obojene u čelićno sivu boju dlake (zeljastu) ili vučje sivu, sa tu i tamo sadržajem oranž nijansi. Medovi su tornjaci koji na bijeloj podlozi dlake imaju površine nijanse crvenkaste boje (boje meda). Šarovi su tornjaci sa kombinacijom crne (mrke) i nijansama crvene ili oranž boje na bijeloj osnovnoj boji dlake. Bilovi su tornjaci sa izrazito dominirajučom površinom osnovne bijele boje dlake i manjom površinom (krpa ili fleka) sa oznakama oranž boje pa su u narodu nazvani "bilovi" (rasprostranjenost pasmine u krajevima sa govornom primjenom ikavštine). Garovi su tornjaci sa crnom (garavom) bojom na bijeloj osnovnoj boji obično sa većim površinama na gornjim dijelovima tijela i kao tip sa manjim površinama (u obliku krpa, fleka) tamnije boje (crnobijeli dvobojni tip).

Bez obzira na tip obojenesti površine te boje su jasno razgraničene na osnovnoj boji i mogu biti sa većim površinama obično na gornjim dijelovima tijela ili površinama u obliku većih ili manjih "krpa" ili " fleka". Kod svakog tipa poželjna je svjetlija obojenost nosnika do predjela obraza.

Naglim usponom i popularnošću pasmine pojavio se veliki broj uzgajivača a jedan dio istih je u želji za zaradom i komercijalizacijom pasmine potpuno zanemario uzgoj tornjaka u osnovnom pripadajućem tipu i hiperprodukcijom uzgoja znatno je došlo do gubitka osnovnih tipova tornjaka. Takođe neki uzgajivači u težnji za dominacijom trobojnog tipa (živopisnog i vizuelno u boji dopadljivog) te kao takvog cijenjenog i preferiranog, su na uštrb drugih postojećih tipova u reprodukciji miješali tipove. Gubitkom osnovnih tipova susrećemo sasvim drugačije obojene tornjake što je vjerovatno posljedica nastajanja "osiromašenjem" genetske strukture osnovnih tipova.

Kinološki klubovi kojih ima u priličnom broju na prostirima BiH koji se bave uzgojem i promocijom tornjaka do sada u najvećem broju nisu u ozbiljnoj mjeri poduzeli aktivnosti na zaštiti tipova i organizovanim planskim uzgojem, edukacijom uzgajivača i stalnim ukazivanjem na ozbiljnost potrebe parenja mužjaka i ženki u istom tipu zaštitili naslijeđene tipove tornjaka od naših predaka. Ako imamo na umu da je tornjak autohtona dakle izvorna pasmina onda moramo ponijeti obavezu zaštite i očuvanja izvornih tipova što u budućnosti treba da bude stalna zadaća i vječita obaveza i odgovornost uzgajivača, vođa uzgoja, kinoloških sudija a naročito ovlaštenih za uzgojni pregled i nezaobilazno kinoloških klubova koji naročito ponosno istiću naziv "Tornjak". Naravno pored tipova u boji u uzgoju treba težiti idealnoj konstituciji i proporcijama, tipičnom obliku glave i karakterističnom držanju repa, dobrom pigmentu sluzokoža, boji očiju i položaju očnih kapaka, dobroj supstanci stabilnom karakteru i ostalim sadržajima standarda.

Redžo Haskić kinološki sudija

Planski uzgoj autohtonih pasmina i primjena uzgojnog pravilnika
22.04.2009. | Redžo Haskić

Skupštinskom odlukom BKS-a izabrani su povjerenici za određene oblasti. Povjerenici će raditi samostalno odnosno provoditi program organizirajući radne grupe i slično.

Povjerenik za autohtone pasmine u narednom periodu će organizirati radne grupe predstavnika klubova koji se bave uzgojem autohtonih pasmina. Provesti organizaciju imenovanja ovlaštenih sudija za ocjenu pasa i procjene uzgojne vrijednosti, odnosno uzgojnih dozvola. Od naredne godine je obavezan uzgojni pregled i sticanje uzgojnih dozvola za pasmine barak i tornjak. Uzgojni pregled će biti obavezan kod ovlaštenih sudija za određene i pasmine na kinološkim priredbama organiziranim od KK "Tornjak" Tuzla (proljetna za tornjake) i jesenja na specijalki na Vlašiću u organizaciji KK "Tornjak" Travnik.

Klubovi čiji se članovi bave uzgojem autohtonih pasmina treba da planski organiziraju uzgoj s ciljem očuvanja različitih tipskih specifičnosti unutar pasmine u izvornom obliku s jednakom odgovornošću kada se radi o uzgoju tornjaka i baraka.

Stalnim dogovorima, analizama, konsultacijama i organiziranjem okruglih stolova donosit će se instrukcije i smjernice za predstojeći period a analizom statističkih pokazatelja pratiti uspješnost u realizaciji postignutih ciljeva. Nažalost popularnost pasmine tornjak dovela je do hiperprodukcije uzgoja i nekontrolisanim i neselektivnim uzgojem zapažen je gubitak tipskih osobenosti i konstitucijskih pogrešaka tornjaka. Pasmine barak (pasmina koja nije komercijalizovana iz razloga primjene pasmine i radnih osobina) je zapažen napredak ali takođe išćezavanje nekih izvornih tipova po boji usljed pogrešnog pristupa u shvaćanju potrebe očuvanja izvornog baraka naslijeđenog sa određenim fenotipskim osobenostima od naših predaka.

Kako i sudije i uzgajivači imaju jednaku odgovornost na očuvanju i zaštiti ali i unaprijeđenju tipskih osobenosti i kvalitet pasmine u cjelini boljim organiziranjem i planskom provedbom zacrtanih zadataka ostvarićemo bolje rezultate u uzgoju autohtonih pasmina.

S tim ciljem i namjerom je donešen uzgojni pravilnik koji je u obaveznoj primjeni od naredne godine.


Uzgojni pravilnik autohtonih pasmina

Sistematizacija uzgojnih vrijednosti

III uzgojna vreijednost pripadnicima autohtonih rasa u BiH daje se psima/kujama

a) sa potpunim porijeklom u rodovniku;

b) rezultatima O, A, B snimka kukova;

c) minimalno 18. mjeseci starosti;

d) najmanje dvije ocjene "odličan" ili "vrlodobar" i to na CAC i obavezno na uzgojnoj izložbi.

Dozvoljava se jedno leglo godišnje za kuju, upis štenaca iz legla, odnosno odobravaju se sva parenja za mužjaka u toku godine.

Nije dozvoljeno pariti dvije "vrlo dobro" ocijenjene jedinke.

II uzgojna vrijednost

A i B kao i kod III uzgojne vrijednosti;

c) minimalno 24. mjeseca starosti

d) najmanje dvije kandidature CAC, jedna sa uzgojne izložbe.

c) za bosanskog oštrodlakog goniča IUO/IPO i najmanje II nagradni razred na CACT.

Dozvoljavaju se sva legla za kuju, upis svih štenaca iz legla, odnosno odobravaju se sva parenja za mužjaka u toku godine.

I uzgojna vrijednost

A i B kao kod II uzgojne vrijednosti,

c) minimalno 36 mjeseci starosti,

d) šampionat BiH u ljepoti i (za baraka) najmanje I nagradni razred na CACT,

e) najmanje tri odlično ocijenjena potomka iz dvije kombinacije.

Dozvoljavaju se sva legla za kuju, upis svih štenaca iz legla, odnosno odobravaju se sva parenja za mužjaka u toku godine.

Štenad kod kojih su oba roditelja sa nekom od uzgojnih vrijednosti upisivala bi se u redovnu rodovnu knjigu a za rodovnike bi se obračunavale cijene "za autohtone pasmine". Svi štenci iz parenja kod kojih oba roditelja nemaju uzgojnu dozvolu upisivanli bi se u B rodovnu knjigu uz pla'anje pune cijene B rodovnika.

Psi i kuje na uzgojnim pregledima moraju obavezno biti tetovirani i (čipovani po mogu'nosti) radi utvrđivanja identiteta.

Organizacija snimka kukova bi se odvijala u saradnji sa BKS-om i odgovaraju'om veterinarskom ustanovom.

19.04.2009. Povjerenik za autohtone pasmine - Redžo Haskić